Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Europa, zapadni dio kopnene mase Euroazije; drži se kontinentom zbog kulturne, polit. i gospodarske uloge u svijetu; 10 368 047 km2, 795 mil. st. (77 st. na 1 km2). Po građi se sastoji od starijega dijela (Baltički štit, Ruska ploča i SZ dio Europe) i mlađega (ml. nabrana gorja), u kojem su najviše planine Alpe (Mt Blanc, 4807 m), Andaluzijsko gorje (3481 m) i Pireneji (3404 m). Planine zauzimaju 17%, a nizine 5% Europe. U pleistocenu je kontinentalni led pokrivao o. 6 mil. km2. Bile su zaleđene i neke planine (Alpe, Pireneji, Karpati, Andaluzijsko gorje te nekoliko planina na Balkanskome poluotoku). Najveći poluotoci: Skandinavski, Pirenejski, Apeninski i Balkanski; najveći otoci: Velika Britanija, Irska, Island, Korzika, Sardinija, Sicilija, Cipar i Kreta. Klima, osim na krajnjem S, umjerena; gl. su joj tipovi: oceanska ili atlantska, sredozemna ili mediteranska, srednjo-eur. i istočno-europska. Zbog Golfske struje atlantska eur. obala ne zaleđuje se sve do 71°S. Toj klimi pripada uzak pojas uz Atlantski ocean do krajnjega eur. S; sredozemna klima zahvaća uzak primorski pojas oko Sredozemnoga mora. U srednjoeur. tipu klime god. kolebanje temp. raste prema I, dok se god. količina padalina smanjuje. Najdulje rijeke: Volga (3530 km) u I polovici, Dunav (2857 km) u Z polovici. Najveća jezera Ladoga, Onega, Vänern, Čudsko jezero, Vättern i Saimaa. Ledenjaci pokrivaju 119 000 km2. U florističkome pogledu E. pripada holarktičkome području; u vegetacijskome pogledu dijeli se na nekoliko gotovo paralelnih zona. Na krajnjem S razvijena je tundra; ona prema J prelazi u pojas šume tundre, taj pak u pojas crnogorične i brezove šume (tajga), koje još južnije prelazi u mješovite četinjačno-listopadne šume. JI od pojasa šume pruža se šumo-stepa, koja u Ukrajini prelazi u pravu stepu, a u Podunavlju se nastavlja u Panonsku stepu. Oko Sredozemnoga mora razvila se zimzelena makija, sredozemna šikara (garig) i kamenjara (frigana). Životinjski svijet pripada palearktičkomu području. Stanovnici su Slaveni, Romani, Germani, manji indoeur. narodi (Grci, Irci, Litavci, Letonci, Albanci i Romi), ugrofinski narodi (Madžari, Finci, Kareli, Estonci i Laponci), tursko-tatarski narodi (Tatari, Baškirci, Kirgizi i Turci), te Židovi i Baski. Slaveni, Romani i Germani čine 90% ukupnoga eur. stanovništva. U krajevima s oceanskom klimom (Britanski otoci, Bretanja, Nizozemska, Danska) i u sr. i visokome gorju razvilo se intenzivno stočarstvo s ind. mliječnih proizvoda. Važan je morski ribolov, os. u Sjevernome i Norveškome moru (haringa i bakalar) te u Sredozemnome moru (srdela, tunj). Znatne su rezerve šuma. Od svjetskoga su značenja ležišta ugljena i nafte (Sjeverno more). Po gustoći želj. mreže E. je na prvome mjestu u svijetu; na drugome je mjestu po unutarnjim vodenim putovima. Vrlo razvedena morska obala povoljna je za morski promet. Najprometnije su morske luke u ind. područjima (Rotterdam, Antwerpen, Hamburg, Le Havre, London); u Sredozemlju su najveće Marseille i Genova. Razvijen kontinentalni i interkontinentalni zračni promet.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Europa

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon


Hrvatski obiteljski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija


Pomorski leksikon

Filmski leksikon


Filmska ekciklopedija


Nogometni leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2020.