Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Filipini, država i otočna skupina (7083 otoka) između Tihoga oceana i Južnokineskoga mora; 300 076 km2, 76 464 888 st. Gl. grad Manila. Najveći su otoci Luzon i Mindanao; Filipinima pripadaju i otočne skupine Babuyan, Batan i Sulu. Otoci su mlađega vulkanskog podrijetla i goroviti; najviši vrh vulkan Apo (2954 m) na otoku Mindanao. Klima tropska; česti su tajfuni. 34,5% pokrivaju šume; obale su obrasle mangrovama. Stanovnici: Tagaloganci (30%), Cebuanci (24%), Ilokanci (10%) i dr. Govore se 84 jezika i dijalekta, nacionalna su tri jezika: engleski (40%), tagalog (21%), španjolski (2%); službeni jezici pilipino (normirani oblik tagaloga) i engleski. Kršćani tvore 88% st. (katolici 83%), muslimani oko 5% st. Ratarstvo (riža, kukuruz, banane, batate, krumpir, kikiriki, ananas, šećerna trska, kokosove palme, duhan, abaka, kava, kakaovac i agrumi). Stočarstvo (bivoli, goveda, koze, ovce, konji i svinje); ribarstvo. Rudarstvo (ležišta zlatonosne, željezne, kromove, manganove, bakrene, cinkove, živine i olovne rude, molibdena, sumpora i azbesta). Prehr. (šećer i ulje), kem. (dušična gnojiva, sumporna kiselina), tekst., automobilska ind.; rafinerije nafte. Najvažnije luke Manila, Cebu, Iloilo, Davao, Batangas, Zamboanga. Međunar. zračne luke Manila, Mactan. – pov Filipine (dugo ovisne o malajskim i javanskim vladarima) otkrio je 1521. Magellan. 1565–1898. španj. kolonija (osim 1762–96. kada su pod Britancima). Nakon Am.-španj. rata 1898. pod vlašću SAD; 1942–44. pod okupacijom Japanaca; 1946. stekli neovisnost. Postaju regionalni strateški oslonac SAD-a (sporazum o obrani 1951); 1954. pristupaju prozapadnom vojnom savezu SEATO. 1965–89. vladao je Ferdinand E. Marcos (1972–81. razdoblje je izvanrednoga stanja). Više pobunjeničkih skupina borilo se protiv Marcosova režima (komun. Nova narodna vojska, musl. pokret Moro). Nakon polit. krize u prvoj polovici 1980-ih, tj. 1986–92. predsjednica je bila Corazón Aquino. 1991–92. SAD su napustile svoje vojne baze na Filipinima. Predsjednik Fidel V. Ramos (na vlasti 1992–98), postignuo je 1996. s dijelom pobunjenika sporazum o musl. autonomiji na otoku Mindanao. Zbog korupcije je odstupio predsj. Joseph Estrada (na vlasti 1998–2001), a predsjednica je postala María G. M. Macapagal Arroyo (reizabran 2004). Više pobunjeničkih skupina aktivno je i poč. 2000-ih.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Filipini. Otočna država u juž. Aziji; 300 000 km2 i 76 mil. st. Gl. grad Manila. Nogometni savez utemeljen ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.