helenizam, naziv za kult. i pov. zbivanja nakon makedonsko-grč. prodiranja na Istok, od ← 4. st. do kraja ← 1. st.; tada se grč. kultura silno proširila prema Istoku, a kada su Rimljani zavladali Grčkom, h. se proširio i na Zapad. Žarište helenističke kulture bila je Aleksandrija (osn. ← 331), gdje se formirala Aleksandrijska škola filozofa i učenjaka koji su nastavili starogrč. tradiciju. Značajke su helenističke umjetnosti težnja za reprezentativnošću i bogatstvom oblikâ i temâ, a to je osobito došlo do izražaja u raskošnoj dvorskoj umjetnosti. Opće značajke h. jesu kozmopolitizam, prožimanje orijentalne grč. i žid. misli, visokorazvijena uljudba, jaka kulturna središta (Aleksandrija, Atena, Pergam, Antiohija i Rod).