Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Izrael, država u JZ Aziji; 20 700 km2, bez okupiranoga teritorija (7500 km2), 6 508 400 st. Sastoji se od brdovite unutrašnjosti (Galilejski ravnjak, nizina Esdraelon i ravnjak Negev) i nizine uz obalu Sredozemnoga mora. Klima suptropska; u primorju sredozemna. Površinskih tokova osim rijeke Jordana nema; jezera: Mrtvo more (razina mu je 394 m niža od razine Sredozemnoga mora) i Genezaretsko jezero. Biljni pokrov: grmovita makija, šume zimzelenoga hrasta i alepskoga bora; J dio pustinja i polupustinja. Stanovnici su Židovi (78%), Arapi i dr. (22%). Broj Židova se od 1948. kontinuirano povećava useljavanjem. Gl. grad Jeruzalem. U gradovima živi 91% st. Službeni jezik hebrejski (ivrit) i arapski. Poljodjelstvo: pšenica, ječam, vinova loza, masline, agrumi, duhan, kikiriki, pamuk, šećerna repa, voće i povrće (rajčice). Stočarstvo: goveda, ovce, koze, konji, deve. Rudarstvo: bakrena ruda, morska sol, potaša, prirodni fosfati. Neznatna ležišta nafte (pustinja Negev). Ind. elektromotora, zrakoplova, radioaparata, motornih vozila, cementa, stakla, tekstila, lijekova, papira, obuće, duhana, gume, kem. i prehr. proizvoda; brusionice dijamanata. Gl. luke Haifa, Ashdod, Eilat. Gl. zračna luka Lod blizu grada Tel Aviv–Yafo. – pov Poticaj za stvaranje žid. države u Palestini dao je cionistički pokret u drugoj pol. 19. st. Balfourovom deklaracijom 1917. omogućeno je stvaranje Žid. »nacionalnoga doma« u Palestini, kao brit. mandatnom području. S istekom brit. mandata i na temelju odluke UN 1947., Žid. narodno vijeće u Palestini proglasilo je 1948. samostalnu žid. državu Izrael na dijelu područja Palestine. Susjedne arap. države Egipat, Sirija, Transjordanija, Libanon te Irak i Saudijska Arabija odgovorile su upadom svojih oružanih snaga u Palestinu, ali su u ratu protiv Izraela poražene, te je uz posredovanje Vijeća sigurnosti UN sklopljeno primirje (1948), dok je u tijeku rata o. 400 000 Arapa (Palestinaca) izbjeglo u susjedne arap. zemlje. Predsj. nove republike postao je Chaim Weizmann (1948–52), a premijer David Ben-Gurion, prvak Izraelske radničke stranke (MAPAI). 1956., za krize izazvane egip. nacionalizacijom Sueskoga kanala, izr. snage prodrle su na Sinajski poluotok i zauzele ga nakon nekoliko dana borbe, pošto su koordinirale svoj napadaj s oružanom akcijom anglo-franc. snaga protiv Egipta. Na intervenciju UN-a sve su se invazijske snage morale povući (1957). Do novoga izr.-arap. sukoba dolazi u 1960-im kada je I. zbog natapanja pustinjskoga područja Negev skrenuo dio voda rijeke Jordan, te su Sirija i Jordan odlučile skrenuti tokove jordanskih pritoka. Sukob je riješen posredovanjem UN-a. 1967. Egipat je optužio I. da želi srušiti režim u Siriji te zatražio povlačenje snaga UN-a s egip.-izr. granice i zatvorio Akabski zaljev. I. je na to započeo oružanim napadom protiv Egipta, Sirije i Jordana. U kratkotrajnom ratu 5–10. lipnja 1967., izr. su snage izbile na Sueski kanal, zaposjele Sinajski poluotok, zonu Gaze, dio Jordana i Golansku visoravan (Sirija); do prekida vatre došlo je na intervenciju UN. Oružani incidenti u zoni Sueskoga kanala nastavili su se do kolovoza 1970., kada je posredovanjem velikih sila došlo do prekida vatre. 6. listopada 1973. egip. i sirijske trupe iznenada su napale I. (na žid. vjerski praznik Dan pomirbe – Yom Kippur); u protunapadu Izraelci su potisnuli napadače sa zaposjednutoga arap. teritorija; posredovanjem UN-a 24. listopada prekinuta su neprijateljstva; u svibnju 1974. mirovne snage UN-a razdvojile su izr. i sirijske trupe na Golanskoj visoravni. 1975. Egipat i I. postignuli su sporazum o mirnom rješavanju problema, a 1979. zaključili i mirovni ugovor o povratku Sinaja Egiptu. 1982. I. je napao Libanon, što je dovelo do povlačenja palestinske vojske iz Bejruta. Od osnivanja I. do 1977. većinu ima Radnička stranka (MAPAI) kojoj su najznačajniji lideri ujedno i premijeri: D. Ben-Gurion (1948–53. i 1955–63) i G. Meir (1969–74). Od 1977. dominira desna koalicija Likud koju vodi M. Begin, a poslije njegove ostavke 1983. Y. Shamir, osim razdoblja velike koalicije Likuda i Radničke stranke 1984–88. Izraelske se snage 1985. povlače iz većega dijela Libanona (ostaju u njegovu J pograničju). Palestinski ustanak (intifada) započeo je 1987. u Gazi i na Zapadnoj obali; prestaje 1993. kada je s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom (PLO) dogovorena palestinska samouprava (uz protivljenje Hamasa i drugih radikalnih palestinskih skupina). Mirovni sporazum s Jordanom ostvaren je 1994. Nakon što je 1995. ubijen premijer Yitzhak (Jichak) Rabin, zamijenio ga je Shimon Peres (do 1996). 1990-ih povremeni su izr. napadi na palestinska gerilska uporišta u J Libanonu; 2000. izraelska vojska povlači se iz J Libanona. Nova palestinska pobuna u Gazi i na Zapadnoj obali počela je 2000. Od 2001. premijer je Ariel Sharon (iz Likuda).


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Izrael. Država na ist. sredozemnoj obali; 20 991 km2 i 6,3 mil. st. Gl. grad Jeruzalem. Nogomet su ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018.