Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Slovenija, država u sr. Europi; izlazi na Jadransko more; 20 273 km2, 1 964 036 st. Gl. grad Ljubljana; ostali veći gradovi: Maribor, Celje, Kranj, Velenje, Kopar. Pretežito planinska zemlja; Julijske Alpe (Triglav, 2863 m), Karavanke, Savinjske i Kamniške Alpe i Pohorje na S, dinarsko krško područje na JZ, predalpsko i posavsko pobrđe u sr. dijelu i peripanonski pojas na I. Klima umjereno kontinentalna, u primorju submediteranska. God. količina oborina 800 mm (primorje) do 2700 mm (Alpe). S. je bogata rijekama; gl. su Drava, Sava, Kupa (slov. Kolpa), Krka, Mura, Soča. Jezera (ledenjačka): Bohinjsko, Bledsko, Triglavska jezera. Šume (pretežito crnogorične) prekrivaju 50% teritorija; u visokim planinama pašnjaci i livade. Pučanstvo: Slovenci (87,8%), Hrvati (2,8%), Srbi (2,4%), Muslimani (1,4%). Sveuč. u Ljubljani i Mariboru. Uzgajaju se žitarice, krumpir, ind. bilje (hmelj, šećerna repa); voćarstvo i vinogradarstvo (Slovenske gorice, Haloze). Razvijeno govedarstvo i peradarstvo; na SI svinjogojstvo. Ribarstvo (Izola). S. je siromašna rudama; kopa se ugljen i olovno-cinkova ruda; nešto nafte i zemnoga plina u Prekmurju. Sustav HE na Dravi. Gl. je privredna grana industrija; crna (željezo, čelik, ferolegure) i obojena (olovo, cink) metalurgija, strojogradnja, automobilska, kem., tekst., elektronička, prehr., drvna ind. Turizam. Gl. luke Kopar i Piran. Zračne luke Ljubljana, Maribor, Portorož. – pov Područje današnje Slovenije naseljavala su keltska i ilir. plemena, a Rimljani su ga zauzeli u ← 1. st. Slaveni su ga naselili u prvoj pol. 7. st. i stvorili slavenski plemenski savez (→ Samo), a nakon njegova raspada održala se kneževina Karantanija (→ kosezi; Gosposvetsko polje). U 8. st. Karantanci se u borbi protiv Avara i Franaka povezuju s Bavarcima, ali su naposljetku potpali pod franačku vlast. Usporedno s tim teče proces pokrštavanja i feudalizacije. Nakon uključivanja Slovenije u njem. državu dovršilo se oblikovanje feud. društva (11. st.), oblikovale su se pov. pokrajine (Kranjska, Štajerska, Koruška, Gorica), došlo je do priljeva njem. doseljenika, jezične asimilacije plemstva i do smanjenja slov. etničkoga prostora. Nakon vladavine različitih feud. rodova, pod vlašću Habsburgovaca (13–16. st.) okupio se gotovo ukupan slov. prostor. Od 15. do 18. st. niz seljačkih buna. S reformacijom je započelo oblikovanje slov. naroda, a počeo se izgrađivati i slov. knjiž. jezik (P. Trubar) kao sredstvo povezivanja i podloga za budući nar. preporod. S gospodarskim razvojem u 18. st. (Marija Terezija) raspada se feud. sustav, a s prosvjetnim napretkom razvija se i slov. samosvijest. Taj je razvoj pojačan za napoleonskih ratova (Ilirske provincije, Kraljevstvo Ilirija) te u prvoj pol. 19. st. dolazi do nar. preporoda (V. Vodnik, F. Prešern). 19. st. doba je otpora germanizaciji i borbe za ravnopravnost slov. jezika. Na prijelazu u 20. st. vlada velika gospodarska kriza (do 1900. iselilo se o. 250 000 Slovenaca). Zbog njem. pritiska Slovenci se sve više oslanjaju na ostale Južne Slavene. 29. 10. 1918. S. se (zajedno s Hrvatskom) odvojila od Austro-Ug. Monarhije i 1. 12. ušla u Kraljevinu SHS, ali bez Primorja i dijela Koruške. Unatoč centralističkom pritisku, neke slov. stranke podupiru režim u Beogradu. U ratu 1941. Njemačka je zauzela Gorenjsku i Štajersku, Italija Z dio Slovenije (Ljubljanska provincija), Madžarska Prekmurje. Već od 1941. organziran je otpor okupatoru (u njemu osim komunista, sudjeluju kršćanski socijalisti, lijevo krilo »Sokola«, predstavnici slov. kulture) koji se ubrzo povezao s partiz. pokretom u Hrvatskoj i BiH. Istodobno se stvaraju kvislinške formacije Bele garde. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. slov. primorje priključeno je Sloveniji, ali ubrzo Nijemci zauzimaju Ljubljanu. Nakon kapitulacije Njemačke i ponovnoga uspostavljanja Jugoslavije (1945–46) S. je postala jednom od šest jugosl. republika i taj status zadržala do proljeća 1991. kada se na općenar. referendumu velika većina Slovenaca izjasnila za samostalnu, suverenu i neovisnu slov. državu. Republička Skupština proglasila je u lipnju 1991. neovisnost, a na to su vlasti SFRJ vojno intervenirale. Nakon sedmodnevnih sukoba a uz pritisak i suradnju predstavnika EZ, jugosl. vojska povukla se sa slov. teritorija, što je zapravo značilo priznanje slov. neovisnosti. Poč. 1992. S. je međunarodno priznata, a u proljeće iste god. postala članicom UN. Od 2004. članica Europske unije. 1990–2002. predsjednik je bio M. Kučan, od 2002. predsj. je J. Drnovšek (1992–2000., 2000–02. premijer). Članom NATO-a i Europske unije S. je postala 2004. Premijer koalicijske vlade od 2004. je Janez Janša.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Slovenija. Srednjoeur. država; 20 253 km2 i 2 mil. st. Gl. grad Ljubljana. Najstariji klubovi su Željezničar ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018.