Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Bugarska, država na Balkanskom poluotoku, dijelom uz Crno more; 110 971 km2, 7 973 671 st. (Bugari, Makedonci, Turci, Cigani, Pomaci). Gl. grad Sofija; veći gradovi: Plovdiv, Varna, Ruse, Burgas. U J dijelu Rodopi i niz zavala, u sr. Trakijska nizina, na S Stara planina i Dunavska ploča, na SI Ludogorje i Dobrudža. Klima i vegetacija u području egejskog slijeva mediteranska, na SZ srednjoeur., na I stepska, u višim predjelima planinska. Rijeke: Iskr, Jantra, Lom (pritoci Dunava), Marica, Mesta, Struma; jezera: Mandrensko, Varnensko. Zemljoradnja (žitarice, ind. biljke), povrtlarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, cvjećarstvo (ruže; proizvodnja ružina ulja). Stočarstvo (ovce, koze, svinje, goveda), peradarstvo, pčelarstvo, uzgoj dudova svilca. U planinskim krajevima šumarstvo. Morsko i slatkovodno ribarstvo. Ležišta nafte (Dolni Dubnik, Gigen; rafinerije Pleven, Kamenov), rude olova, cinka, bakra, boksita; ugljenokopi. Crna i obojena metalurgija (proizvodnja sirovog željeza i ferolegura, čelika, bakra, olova, cinka), metalna ind. (tvornice lokomotiva, vagona, automobila), kem., farmaceutska, tekst., prehr., drvna ind. i ind. građev. materijala. Turizam. Luke: Varna, Burgas (Crno more), Vidin, Lom, Ruse (na Dunavu). Gl. zračna luka Sofija (Vrajdebna). – pov Područje B. je u rim. doba dio Tracije i Mezije. Oko 680. turkijski Bugari su pokorili već naseljene Slavene i slavenizirali se. Car Boris primio kršćanstvo iz Carigrada 864. Car Simeon (vladao 893–927) uspješno ratovao protiv Bizanta 917. i proširio državu. U 10. i 11. st. B. je potpala pod biz. vlast. Oslobodili su je 1186. braća Petar i Asen I.; novi uspon za Ivana Asena II (1218–41). Bug. državu srušio sultan Bajazid 1393. Protutur. ustanci (1598., 1686., 1737) ugušeni; bug. dobrovoljci sudjeluju u ratovima (rusko-tur.) i u oslobodilačkim pokretima protiv Turaka (srp. ustanak 1804–13. i grč. ustanak 1821–29). Nakon tur. poraza u ratu protiv Rusije, Sanstefanskim mirom 1878. stvorena velika Bugarska (s dijelovima I Srbije, Albanije, Makedonije); revizijom na Berlinskom kongresu novostvorena kneževina Bugarska s Aleksandrom Hessen-Battenbergom (vladao 1879–86), zahvaća područja između Dunava i Balkana. 1885. pripojena joj je Istočna Rumelija, što je 1885–86. dovelo do rata sa Srbijom, koja je poražena na Slivnici; 1886. Battenberg svrgnut, a na vlast doveden Ferdinand I (1887–1918) iz dinastije Sachsen-Coburg-Gotha. Od 1908. je kraljevina; u savezu sa Srbijom, Crnom Gorom i Grčkom, sudjeluje u prvom balkanskom ratu (1912–13), ali se poslije pobjede nad Turskom sukobila sa saveznicima i bila poražena (→ Bukureštanski mir 1913). Saveznica Centralnih sila u I. svj. ratu. B. je mirom u Neuillyju 1919. predala J Dobrudžu Rumunjskoj, Strumicu, Bosiljgrad i Caribrod Jugoslaviji, a primorje i Traciju Grčkoj. Između dva svj. rata zemlju potresaju ekon. i polit. krize. Kao saveznik Njemačke, zaposjela 1940. J Dobrudžu a 1941. dijelove Makedonije i Tracije. Sovj. trupe ulaze u rujnu 1944. u B., a komunisti organiziraju tzv. rujanski ustanak i formiraju vladu Otečestvene fronte. B. je 1946. proglašena nar. republikom, a Georgi Dimitrov postaje premijer (od 1948. je generalni sekretar komunističke partije). Savezništvo sa Sovjetskim Savezom potvrđeno je članstvom u Varšavskom ugovoru (1955). Na vlasti se najdulje održao Todor Živkov; 1962–71. predsjedavao vladom, a 1971–89. Državnim vijećem. Zbog prisilne bugarizacije masovno su se iseljavali Turci (1950-ih iselilo se oko 150 000, a 1980-ih oko 300 000). Nakon demokratizacije (1989–90) predsj. je Želju Želev; od 2002. Georgi S. Purvanov. Od 2004. B. je članica NATO-a.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Bugarska. Država u jugoistočnoj Europi; 110 994 km2, 8,2 mil. st. Gl. grad Sofija. Najstariji klubovi: ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018.