Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Češka, država u sr. Europi; 78 866 km2, 10 292 933 st. Gl. grad Prag (Praha). Veći gradovi: Brno, Ostrava, Plzeň. Č. se sastoji od Češke zavale na Z i Moravske zavale na I. Češ. zavalu okružuju stara kristalična gorja Šumava, Češka šuma, Rudna gora i Sudeti s najvišim vrhom Sněžka (1602 m). Od Moravske zavale dijeli je Češko-moravska visočina (do 863 m). Na krajnjem I su Karpati. Klima je kontinentalna. Rijeke pripadaju porječju Labe (Vltava, Berounka, Ohře), Dunava (Morava) i Odre. Šume u područjima s više od 700 mm padalina. Stanovnici su Česi (94%), Slovaci, Romi. Sveuč. u Pragu, Brnu i Olomoucu. Uzgaja se pšenica, raž, zob, kukuruz, šećerna repa, hmelj; voćarstvo, vinogradarstvo. Stočarstvo: goveda, svinje, ovce. Ležišta kamenoga ugljena i lignita, uranove rude, grafita, antimona, kaolina. Tekst. ind., crna i obojena metalurgija (željezo, čelik, olovo, cink), strojogradnja, elektrotehn., automobilska, kem., prehr. ind., pivarstvo, proizvodnja stakla, porculana, keramike, glazb. instrumenata. Riječni promet odvija se na Vltavi (pristanište Prag), Labi (Ústí nad Labem, Děčín) i Odri. Gl. zračne luke: Prag (Ruzyně), Brno (Cernovice), Ostrava. – pov Područje Č. naselili su u ← 5. st. keltski Boji; u 1. st. osvojili germ. Markomani, a u 6–7. st. Slaveni. Nakon Samove smrti Č. priznaje vlast Avara, Franaka i Nijemaca do 843. Češ. državu utemeljili su u 10. st. Přemyslovići koji su vladali od 8. do 13. st. i povremeno priznavali vrhovnu vlast njem. kraljeva. Kneževina je krajem 11. st. postala kraljevstvom (nasljednim od 1197). Přemysloviće je naslijedila loza Luksemburgovaca (1306–1437). Vjerska reforma Jana Husa u 15. st. izazvala je polit. krizu i dugotrajne sukobe između katolika i protestanata, Čeha i Nijemaca. Habsburgovci su 1526. postali kraljevima Č. i sve do 1918. suzbijali protestantizam i germanizirali zemlju. U 16. i 17. st. Č. gubi autonomiju, koja i formalno prestaje nakon poraza protestanata na Bijeloj Gori (Bílá hora) 1620. Nasuprot germanizaciji ojačava češ. nac. pokret u 19. st.; kult. i nac. obnova razmahala se os. nakon 1815. Osim ideje austroslavizma (češ. autonomija unutar Austro-Ug. Monarhije), u drugoj pol. 19. st. razvija se i ideja o neovisnoj češ. državi. Ojačana u I. svj. ratu češ. opozicija u Monarhiji dovela je do stvaranja → Čehoslovačke Republike 1918. S njezinim sporazumnim raspadom 1993. Č. postaje neovisna; 1993–2003. predsj. je bio Václav Havel, a potom Václav Klaus. God. 1999. Č. je primljena u NATO, a 2004. u Europsku uniju.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Češka. Srednjoeur. država; 78 866 km2 i 10,3 mil. st. Gl. grad Prag (Praha). Nogomet su počeli igrati ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.